Hoće li vožnja biciklom potrošiti otkucaje mog srca?

Sadržaj:

Hoće li vožnja biciklom potrošiti otkucaje mog srca?
Hoće li vožnja biciklom potrošiti otkucaje mog srca?

Video: Hoće li vožnja biciklom potrošiti otkucaje mog srca?

Video: Hoće li vožnja biciklom potrošiti otkucaje mog srca?
Video: Тест навигации Garmin Edge 540 против 840 2024, Ožujak
Anonim

Ako imate samo određeni broj otkucaja srca u životu, hoće li ih intenzivno vježbanje brže potrošiti?

Postoji teorija da svi imamo konačan broj otkucaja srca u našim životima i da nakon što ih sve prebrodimo – koliko god dugo trajalo – to je to, mrtvi smo.

Navodno isto vrijedi i za životinje, tako da male životinje s visokim otkucajima srca i brzim metabolizmom imaju kraći životni vijek od velikih životinja čija srca kucaju sporije.

Neki izvori sugeriraju da većina životinja ima životni vijek od oko milijardu otkucaja srca, dok mi ljudi možemo očekivati da imamo blizu dvije milijarde. Kaže se da postoje iznimke od ovog pravila i puno ljudi koji sumnjaju da je teorija uopće glupa.

Kada Cyclist iznese tu ideju kardiologu i biciklistu Andréu La Gercheu, on to ne odbacuje tako brzo kao što smo mogli naslutiti: 'Očito je ideja o definiranom broju otkucaja srca jednostavna,' kaže on.

'Ali kao širok koncept za razumijevanje pretreniranosti i potencijalnih rizika sporta na visokoj razini, to je zanimljiva točka za raspravu.'

Pa raspravimo o tome. Kao čitatelj Cyclist-a, postoji dobra šansa da provedete prilično vremena vrteći pedale bicikla, a kada to učinite, otkucaji vašeg srca ubrzaju.

Prema teoriji konačnog otkucaja srca ovo skraćuje vaš životni vijek. Što nameće pitanje: ne bi li bilo bolje ostaviti bicikl u šupi i izvaliti se na sofi umjesto toga?

Nije tako jednostavno. La Gerche nudi primjer rekreativnog jahača koji bi mogao trenirati dva sata s prosječnom brzinom otkucaja srca od 150 otkucaja u minuti (bpm). To je 18 000 otkucaja tijekom 120 minuta.

U isto vrijeme, odrasla osoba koja ne vježba, odmara se u prosjeku će imati oko 80 otkucaja u minuti, što čini 9600 otkucaja u dva sata – 8400 otkucaja manje od jahača koji vježba.

Možda mislite da bi to bio kraj rasprave, ali nije. 'Preostala 22 sata u danu, vozač bi mogao pokazati prosječni broj otkucaja srca oko 30 otkucaja u minuti niži,' nastavlja La Gerche.

’To je 39 600 otkucaja manje tijekom 22 sata, ostavljajući neto ukupno 31 200 otkucaja vozača koji vježba svaki dan nižim.’

Slika
Slika

Za i protiv

Postoji mnogo drugih zdravstvenih dobrobiti povezanih s redovitom tjelovježbom, naravno, uključujući nižu vjerojatnost bolesti srčanih žila, raka, srčanog udara i dijabetesa.

Ali što kažete na usporedbu profila otkucaja srca rekreativnog vozača ili ozbiljnog amaterskog biciklista s profesionalcem koji bi se mogao utrkivati 100 dana u godini, skupljajući oko 14 000 km – povrh 15 000-20 000 km godišnje u obuci?

Forsiraju li ti dečki tako jako, tako često, da žure u ranu smrt?

Uzmimo Tour de France kao primjer. U prosjeku, vozači će se utrkivati četiri do šest sati kroz 21 etapu, tijekom kojih će njihov prosječni broj otkucaja srca biti oko 150 otkucaja u minuti.

Također moramo uzeti u obzir nekoliko sati nakon svake faze koji će biti potrebni da se njihov broj otkucaja srca vrati na početnu vrijednost.

'To je jednako otprilike 30 000 "dodatnih" otkucaja koji se koriste iznad norme svaki dan,' kaže La Gerche.

'Čak i uzimajući u obzir osam do 10 sati svaki dan kada im broj otkucaja srca padne na broj u mirovanju, njihovo srce i dalje kuca oko 20 000 puta više od odrasle osobe koja ne vježba i koja se odmara cijeli dan i noć.'

Dovodeći stvari do krajnosti, kad bi vozač dovršio 52-tjednu Grand Tour, njegovo bi srce bilo toliko iscrpljeno da bi zbog zdravstvenih posljedica klonuo u mladosti. Jasno je da to nije slučaj.

'Znamo da elitni jahači zapravo provode većinu 24 sata svaki dan odmarajući se,' kaže David James, profesor fiziologije vježbanja na Sveučilištu Gloucestershire.

A kad se jahači odmaraju, odmaraju, mnogi odbijaju čak i sjediti kad bi mogli leći, uz gotovo militantno očuvanje zaliha energije. Također znamo da otkucaji srca u mirovanju mogu doseći uber-niske brojke, najpoznatiji primjer je 28 otkucaja u minuti Miguela Induraina.

Istraživanje koje je proveo Pariški kardiovaskularni centar izmjerilo je dugovječnost francuskih vozača – njih ukupno 786 – koji su završili barem jedan Tour de France između 1947. i 2003.

Rezultati su pokazali da su, u prosjeku, vozači Toura živjeli 6,3 godine dulje od nacionalnog prosjeka, s trećinom manje smrti zbog kardiovaskularnih uzroka – i to unatoč prevalenciji amfetamina, anaboličkih steroida, ljudskog hormona rasta, EPO-a i razni drugi farmakološki pripravci u koje su se jahači upuštali od 1950-ih do 2000-ih.

Čini se da je srce profesionalca dugovječan organ, a razlog je nešto što se zove udarni volumen. Dopustite nam da objasnimo…

Slika
Slika

Veće je bolje

Srce prosječne osobe veličine je šake i teži oko 300 g, dok dobri rekreativni biciklisti koji su godinama redovito i progresivno trenirali mogu imati srca dvostruko teža.

Ako se utrkujete na Touru, ta brojka može iznositi čak 1 kg.

'Dijelom se to svodi na zadebljanje zidova,' kaže La Gerche, 'ali uglavnom se svodi na povećanje veličine komora, koje se napuhuju poput balona.'

To je važno jer veličina komore utječe na udarni volumen, što je volumen krvi koja se pumpa iz srca svakim otkucajem. Tijekom vježbanja vaše srce pumpa krv sa 70% učinkovitosti.

Srce rekreativnog biciklista može primiti oko 250 ml krvi, što znači da svakim otkucajem ispumpa oko 175 ml krvi.

Komore profesionalnih biciklista mogu se napuniti s oko 400 ml krvi, što rezultira ispumpavanjem 280 ml krvi sa svakim otkucajem.

Primijenite tu razliku na minutni volumen srca – količinu krvi koja se ispumpa svake minute – i vidjet ćete zašto osoba u dobroj formi treba manje otkucaja za veće opterećenje.

Na primjer, recimo da profesionalni i rekreativni vozač bicikliraju brzinom od 140 otkucaja u minuti. Minutni volumen srca za profesionalca je 39, 200 ml ili 39,2 litara krvi svake minute; rekreativni jahač unese 24,5 litara krvi svake minute.

Zato je, kada se odmara, broj otkucaja srca elitnog jahača niži od broja otkucaja srca rekreativnog jahača – na primjer, 28 naspram 60 – i znatno niži od broja otkucaja srca osobe koja sjedi sjedi od 80 i više.

Sve ovo sugerira da profesionalni vozači imaju najjača srca i stoga najduže živote, ali opet, nije

tako jednostavno.

La Gerche kaže: 'Moja sumnja na temelju istraživanja koje smo proveli jest da je srce pod najvećim naporom tijekom dugih vožnji visokog intenziteta. Stavili smo ultrazvuk na vozače nakon pet ili šest sati intenzivne vožnje, uključujući mnoge uspone, i možete vidjeti da je srce umorno.’

Sve je više istraživanja koja sugeriraju da su neki problemi sa srčanim ritmom češći kod sportaša koji dugo i intenzivno treniraju. Ove poznate aritmije mogu varirati od potpuno sigurnih do opasnih po život.

Pa gdje nas sve to vodi? 'Kad bih bio prisiljen dati odgovor čije srce dugoročno slabije kuca, rekao bih da je to osoba koja cijeli život redovito vozi bicikl, bez obzira na intenzitet', kaže James.

La Gerche dodaje: 'Najbolji način da koristite manje otkucaja srca je vježbanje 30-120 minuta svaki dan, s nekim vježbama koje uključuju kratke napade vježbe visokog intenziteta.'

Eto ga: čitatelji biciklisti, sa svojim životnim stilom redovite, ali ne i pro-intenzivne vožnje, mogli bi nadživjeti sve ostale. Ipak, kako se kaže, ne broje se godine u životu, već život u godinama.

Preporučeni: